Kameno leglo

Uzročnik bolesti
Kameno leglo na našim pčelinjacima se rijetko javlja, a uzrokuje ga gljivica Aspergillus flavus a ponekad i Aspergillus fumigatus. To je bolest legla i odraslih pcela, a ponekad mogu prouzrokovati upalne promjene kod ljudi i životinja. Od kamenog legla obolijevaju larve otvorenog i zatvorenog legla. Uzročnik se može nalaziti u košnici kao njen stalni stanovnik, a može biti unijet u košnicu putem polena. Larve i pčele obolijevaju ako uzimaju hranu sa sporama gljivica. Vlaga u košnici pogoduje razvoju gljivica. Kad larva ugine, omlitavi i poprima žućkasto-bijelu boju i postaje vrlo tvrda. Glavno zaražavanje ide putem organa za varenje i ćelijama se brzo pune, tako da za par dana cijela larva bude obuhvaćena. Odrasle pčele se mogu na isti način zaraziti, i obično poslije toga gubeći moć letenja mile po zemlji i uginu pri čemu im otvrdne zadak i grudi. Također se mumificiraju slično krečanom leglu. O širenju ove bolesti se malo zna. Neki smatraju da odrasle pčele ugibaju od toksina koje proizvode gljivice, i da pčelari prenoseći okvire iz jedne u drugu košnicu tako šire bolest.
Suzbijanje bolesti
Do sada nije proizveden neki preparat koji bi bio efikasan za tretiranje pčelinjih društava koja su napadnuta ovom bolesti. U slučajevima većeg stepena zaraženosti pčelinjeg društva preporučljivo je spaliti okvire sa napadnutim leglom i pčelama, a košnice dezinficirati. Ako je bolest u početnom stadijumu pčele se mogu premjestiti u drugu košnicu sa zdravim saćem. Zbog mogućnosti zaražavanja dišnih organa čovjeka neophodno je prilikom rada zaštititi disanje organe i oči. Med iz takvih društava nije za ljudsku upotrebu, jer ova gljivica može klijati i u nosnim šupljinama čovjeka. Ako pčelar posumnja da su mu društva oboljela od kamenog legla potrebno je uzeti uzorke i dati u nadležnu instituciju zbog laboratorijskog pregleda i dijagnosticiranja. Ukoliko sumnja bude potvrđena najbolje je društvo ugušiti sumpornim dimom i ugušene pčele spaliti ili zakopati. Saće pretopiti i dezinficirati.

Pčelarstvo Matić

Pčelar: Stipo Matić,

Vidoši bb, Livno, BiH

Email: stipomatic@gmail.com