Varoza

Varoza

Varoza je nametnička bolest pčela svih stadija uzrokovana grinjom (Varroa jacobsoni) koja je dobila ime po njemačkom trgovcu i istaživaču (Edvard Jakobson) koja napada azijsku pčelu Apis cerana.

Mnogo opasnija grinja je varroa destruktor. To je velika varroa koja pored azijske pčele napada  i evropsku medonosnu pčelu Apis mellifera. Iako su te dvije varroe na izgled iste varroa jakobson i varroa destruktor na evropskoj pčeli različito ponašaju.

Dok je broj nametnika malen , na pčelinjoj zajednici se ništa ne opaža. Tek kada se razvije veći broj varoa pčelinje društvo slabi i na kraju dolazi do njenog propadanja.

Stručnjaci su promatranjem brojnog stanja varoe u pčelinjoj zajednici tijekom godine zaključili da krajem zime broj varoa ne smije prelaziti više od 50 po jednom pčelinjem društvu. Tako mali početni broj varoa neće prestavljati problem za pčelinje društvo tijekom nadolazeće sezone sve do jeseni kada ćemo nagomilanu varou očistiti sa pčela s Bio Vit Clean-om ili sličnim ne škodljivim sredstvom. Ukoliko se krajem zime u pčelinjem društvu nalazi više od 50 varoa tijekom sezone moramo pduzeti biološke i tehničke mjere za njeno dovođenje pod kontrolu. Ukoliko to ne poduzmemo do jeseni će se razviti toliko varoe da će izazvati bolest u pčelinjem društvu, njegovo slabljenje pa čak i propadanje pčelinje zajednice prije jeseni kada vršimo tretmane za čišćenje pčela od varroe.

Danas gotova da nema pčelinjaka u europi koji nema ovog opasnog nametnika koji pčelarima zadaje znatne probleme oko uzgoja pčelinjih zajednica. Varoa ne samo da se hrani pčelinjom hemolimfom i time znatno oštećuje pčelu od njenog naj ranijeg razvoja nego je i veliki prenosnik zaraznih bolesti pčela.

Upoznajmo varrouTv

Da bi pčelari uspješno vodili borbu protiv varroe potrebno je što bolje upoznati osobine tog nametnika. Ženka varoa je mala grinja crvenkasto-smeđe boje živi na odraslim pčelama i hrane se njihovom hemolimfom, a jaja polaže uz pčelinje leglo. Mužjak je manji, bijelo-sive do žućkaste boje. Tijela su im ovalna i spljoštena. Mužjaci nakon oplodnje ugibaju. Razvojni oblici varoe hrane se hemolimfom pčelinjih kukuljica pa su znaci bolesti vidljivi na leglu i na odraslim pčelama.

 

Varroa da bi preživjela mora se prilagoditi životu u zajednici koju je zaposjela. Odrasla ženka varroe napušta odraslu pčelu i zaposjeda radiličku ili trutovsku stanicu. Radiličku 20 sati prije poklapanja, a trutovsku 40 sati. Ukoliko je u prilici radije zaposjeda trutovsku ličinku. Vjerojatnost da će zaposjednuti radiličku do 10 puta je manja nego da će zaposjednuti trutovsku ličinku. Nakon što je poklopljena pčelinja ličinka se ispruži. U tom trenutku grinja varroa koristi priliku i penje se na ličinku na kojoj se zadržava čitavo vrijeme. Reprodukcija varroe počinje vrlo brzo. Ona se trudi jajašaca početi polagati čim prije jer se mora razmnožavati u poklopljenom leglu. Razmnožavanje varroe prestaje kada pčela izlazi iz stanice. Varroa se nikada ne hrani na prednjem dijelu pčele (glava, prsište) već na zatku. To njezino ponašanje objašnjava se kao spriječavanje oštečenja same ličinke (usta, noge i ticala) jer kada ličinka nebi preživjela varroa bi ostala zarobljena u poklopjenoj stanici te bi umrla zajedno s ličinkom. Ta prilagodba zajednici koju zaposjeda i brzina razmnožavanja varrou pretvaraju u pametnog i opasno parazita kojeg se nije lako riješiti. U košnici varroa se širi preko legla. Na veće udaljenosti širi se trgovinom rojeva i selećim pčelarejem. Iz zaražene košnice varou prenose pčele skupljačice. Najvažniji način širenja na malim udaljenostima je pljačkanje oslabljenih pčelinjih zajednica. Zalijetanje u tuđe košnice iz zaraženih u zdrave zajednice veće je nego u suprotnom smjeru.

Varroa je slijepa grinja koja ima 4 para nogu kod koih se na prvom paru nogu nalaze rupice s receptorima mirisa i okusa pomoću kojih se orjentira u prostoru i prerpoznaje okolinu.

Ti receptori su vrlo osjetljivi na jake mirise i okuse. Spoznajući tu činjenicu tretman protiv varroe može se uspješno voditi upotrebom organskih kiselina kao što su ( oksalna, mliječna, mravlja i limuska kiselina) te eterična prirodna srestva ( timol ), paprene i gorke tvari raznog bilja kao što je pelin i propolis. Ukoliko varroa dođe u kontakt s nekom od tih tvari i li još bolje dobro pripremljenom smjesom nekih od njih dolazi do potpune paralize osjetila kod varroe. Tada varroa ne prepoznaje okolinu i besciljno luta po košnici te je pčela lakše lovi i uništava. Varroa ne može više da prepozna ni pčelinje leglo pa ne može da u njega položi jaja. Ako ta sredstva na receptore varroe djeluju dovoljno dugo varroa umire od gladi.

Kod primjene BIO sredstava treba upotrebljavati srdestva koja ne utječu na kvalitetu meda i drugih pčelinjih proizvoda, a štetno ne utječu na pčelu, maticu, trutove i pčelinje leglo. Jedno od takvih sredstava je gotov domaći proizvod Bio Vit Clean koji sadrži: oksalnu kiselinu, mravlju kiselinu, limunsku kiselinu, eterična ulja, vitamini.šećer i voda.

              Koliko i pod kakvim uvjetima varroa može živjeti bez pčele.

 

Temperatura °C Rel. vlažnost % Varroa ženka
28 85 živi do 9 dana
35 50 živi do 3 dana
35 10-20 živi do 1 dana

 

Temperatura °C Varroa ženka
-10 do -30 živi 2-3 dana
17 nepokretna
19-27 teži preći u topliju zonu
34-41 prelazi u zonu nižih temperatura
42-44 Haotično kretanje
Sunčeva svijetlost Sklanja se u sjenu
Direktna sunčeva svijetlost na cvijetu ugiba za 1,5 sati dok neke prežive i sposobne su s cvijeta preći na pčelu

 

Ambijent Varroa ženka
Staro saće u kojem je bilo leglo živi 18 dana
Zatvoreno leglo na 20°C živi 30 dana
Prazna košnica (bez saća) u ljetnom periodu živi 7 dana
Svijetlo saće živi 6-7 dana
Saće s otvorenim leglom živi 15 dana
Na telu pčele, lutke, truta živi 11 dana
Mrvice voska i perge živi 9 dana
Pčelarstvo Matić

Pčelar: Stipo Matić,

Vidoši bb, Livno, BiH

Email: stipomatic@gmail.com